Pred vama je svojevrsni vodič koji obuhvata period od začetka modernog Beograda do naših dana. Kako je sam autor naveo u predgovoru ove knjige, čitaoci imaju priliku da se uvere u to na koji način hrana i odnos prema njoj, kao deo kulture i tradicije, oslikavaju stanje u društvu, ali i kako odnos prema slatkišima na poseban način odražava socijalne i društvene prilike. Od prve do poslednje stranice ove knjige Jovo Anđić nastoji da odgovori na pitanje može li se kroz istoriju slatkiša oslikati susret Istoka i Zapada, osavremenjivanje Beograda i njegovo prerastanje iz orijentalne varoši u modernu evropsku prestonicu.
Postoje knjige koje nas sasvim uvuku u svoj svet. Ovo je jedna od tih. Zato se nemojte iznenaditi kada budete čuli uzvike sladoledžija, salebdžija i bozadžija, kada pred vašim očima iskrsnu beogradske ulice i prodavci koji su na kolicima izložili fišeke bombona, alvu, ušećereno voće na štapićima… čak i ukoliko im odolite, već u sledećoj ulici osetićete mirise vanile, cimeta, čokolade, koji će vas odvesti do izloga poslastičarnica u kojima se služe kolači i torte najlepših ukusa. Neke od njih i danas zaslađuju ljubitelje slatkiša. Ovo slatko putovanje započeo je Jovo Anđić, istražujući i prikupljajući građu u arhivima i bibliotekama, a potom je to putovanje nastavio ocrtavajući sva slatka beogradska kretanja kroz šest poglavlja: od rađanja modernog Beograda, spravljanja slatkiša, preko beogradskih trpeza, poslastičara koji su zaslađivali Beograđane, trpeza srpskih vladara, pa sve do recepata nekih od najznačajnijih beogradskih slatkiša. Na vama je, dragi čitaoci, da to slatko putovanje zaokružite.