Dž. R. R. Tolkin je opisao Drugo Doba Srednje zemlje kao „mračno razdoblje o kome nije mnogo povesti ispripovedano niti za to ima potrebe”.
Stoga su čitaoci godinama morali da se zadovolje primamljivim fragmentima koje su pronalazili na stranicama „Gospodara prstenova” i njegovih dodataka, gde je bilo uvršteno i kovanje Prstenovâ Moći, izgradnja Barad-dura i uspon Sauronov.
Priča je počela da dobija svoju punoću tek nakon što je Kristofer Tolkin posle očeve smrti objavio „Silmarilion”. Premda je veći deo knjige kazivao o Prvom Dobu Srednje zemlje, dva ključna poglavlja – pretposlednje i poslednje, obelodanila su burne događaje vezane za uspon i slom ostrva Numenor. Uzdignuto iz Velikog mora i podareno Ljudima Srednje zemlje kao nagrada za ispomoć anđeoskim Valarima i Vilovnjacima u savladavanju i zarobljavanju mračnog gospodara Morgota, to je kraljevsto postalo sedište moći i bogatstva; no kako je moć Numenorejaca rasla, tako je i seme njegovog sloma bilo neizbežno posejano sa Poslednjim savezom Vilovnjaka i Ljudi.
Izdanja koja će uslediti nakon „Silmariliona” pružila su još veći uvid u Drugo Doba: pre svega „Nezavršene priče”, a potom i Kristoferovih maestralnih dvanaest tomova „Istorije Srednje zemlje” u kojima je predstavio i raspravljao o raskoši ovih priča od kojih su mnoge tek nacrti.
U knjizi pred vama, urednik Brajan Sibli je, držeći se vremenskog sleda u „Priči o godinama” u dodacima „Gospodara prstenova”, sakupio i organizovao novu hroniku Drugog Doba Srednje zemlje Tolkinovim rečima ispripovedanu širom različitih već objavljenih izdanja, sa novim akvarelima i grafikama doajena Tolkinove umetnosti Alana Lija.