U prvom delu knjige Antička filosofija obrađena je istorija kosmološkog perioda, počevši od jonske škole (Tales, Аnaksimen, Anaksimander), preko Heraklita i Pitagore, zatim elejaca, zaključno sa sofistima i Sokratom, kao začetnikom antropološkog perioda u razvoju helenske filosofske misli. U drugom delu Bogomolov se bavi klasičnim periodom koji je oličen u delima atomista, Platona i Aristotela, dok u trećem obrađuje helenistički period: epikurejce, stoike i skeptike. Antička filosofija III vodi čitaoca kroz tri ključne struje helenističke misli – epikurejstvo, stoicizam i skepticizam. Polazeći od života i učenja Epikura, kao i njegove radikalne ideje o nezavisnosti etike od religijskog i državnog autoriteta, Bogomolov pokazuje kako je jedan od najuticajnijih antičkih mislilaca oblikovao viziju moralnog društva bez bogova i gospodara. Prateći razvoj stoicizma od njegovih helenističkih početaka – od Zenona iz Kitiona, Kleanta i Hrisipa, do rimskih filosofa poput Seneke, Epikteta i Marka Aurelija – autor osvetljava kako se jedna teorijska doktrina postepeno preoblikovala u celovitu etiku života. Značajno mesto u knjizi zauzima i skepticizam. Bogomolov u svom tumačenju polazi od težnje ka saznanju, ali i od razočaranja koje proizlazi iz granica te težnje. Analitičkim i istorijski utemeljenim pristupom knjiga pokazuje kako su se ove tri filosofske tradicije razvijale, međusobno sukobljavale i prožimale, posebno ističući ulogu eklekticizma kao pokušaja pomirenja suprotstavljenih sistema i nagoveštaja prelaska antičke misli u novo doba. Bogomolov zaključuje da je baština ovih učenja postala trajni temelj evropske kulture i neiscrpan izvor ideja koje i danas oblikuju naše razumevanje sveta. One govore o tajnama čovekove prirode u procepima noći i dana, snova i jave; o onima skrhanim bolom zbog gubitaka bližnjih; o ljudima koji nisu uspeli da nađu svoje mesto u savremenom poretku stvari; o onima u potrazi za mestom mirnog sna, sreće, ispunjenja; o starijim generacijama koje svojim potomcima otvaraju vrata jednog magijskog sveta, gde je moguće pronaći odgovore i odagnati sumnje. Usmena tradicija i narodna kultura utkani su u samu srž ove knjige kroz pripovedanje o povratku korenima i održavanju bliskih veza s prirodom, zemljom i jezikom na kojem vekovima komuniciraju. Tematizujući vlaške običaje, rituale, kalendare, praznike, verovanja, mitove i legende, ova knjiga predstavlja ujedno i vodič kroz njihovo kulturno nasleđe.