Držim da je pojam "mnoštva", suprotstavljen uvreženijem pojmu "naroda", odlučujući instrument svake refleksije o suvremenoj javnoj sferi. Treba imati u vidu da je alternativa između "naroda" i "mnoštva" bila u središtu praktičnih i teorijsko-filozofskih kontroverzi sedamnaestog stoljeća. Ta su dva pojma, uobličena u srazu ekstremnih suprotnosti, odigrala odlučujuću ulogu u definiciji političko-društvenih kategorija modernosti. Prevladao je pojam "naroda". Opisujući forme udruženog života i dominantni oblik javnosti tek uspostavljenih velikih država, više nije bilo govora o mnoštvu, već o narodu. Ostaje pitanje otvara li se danas, na kraju jednoga dugačkog ciklusa, nanovo taj drevni disput i pokazuje li danas, kada je politička teorija modernosti u radikalnoj krizi, u ono vrijeme poražen pojam mnoštva izuzetnu vitalnost. Paolo Virno (1952) profesor je filozofije na kalabrijskom univerzitetu. Zajedno s Negrijem i Agambenom ponudio je odlučujuće impulse za promišljanje našega globaliziranog svijeta. Fokus Virnovih refleksija ponajviše je određen pitanjem naravi jezika kao one društvene moći koja je u stanju promijeniti svijet u kojem živimo. Njegove najznačajnije studije su Parole con parole, Il ricordo del prezente i Quando il verbo si fa carne.
