JUNAK NAŠEG DOBA  ćirilično izdanje JUNAK NAŠEG DOBA  ćirilično izdanje
L.O.M.

JUNAK NAŠEG DOBA ćirilično izdanje

Šifra artikla: 363532
Isbn: 9788679582973
Mladi genije, uz Puškina i Gogolja najveći ruski pisac prve polovine XIX veka, rođen je 15. oktobra 1814. u Moskvi. Majka mu je umrla je 1817. (imala je samo 22. godine). Kada je Puškin, nakon zavere visokih dvorskih krugova, ubijen u insceniranom dvoboju 1837. godine, Ljermontov je napisao protestnu pesmu „Smrt pesnika“, zbog čega je uhapšen i prognan na Kavkaz. Nakon godinu dana progonstva došao je u Petrograd, ali je zbog jednog dvoboja vraćen na Kavkaz, gde je i sam doživeo Puškinovu sudbinu: u svojoj 26. godini ubijen je u dvoboju, i to baš u Pjatigorsku, gde se odvija dvoboj u Junaku našeg doba, samo što u stvarnosti protivnik (vrlo sličan onom u romanu) ubija junaka.
Ljermontov je u poslednjih nekoliko godina napisao niz čuvenih pesama i poema, kao i dva poluautobiografska romana: nedovršeni Kneginja Ligovska (1837) uvod je u roman Junak našeg doba (1839) i dan-danas vrlo moderno delo, koje je neizmerno uticalo na rusku književnost, pre svega na psihološki roman Tolstoja i Dostojevskog, kao i na Čehova. U svom burnom kratkom životu Ljermontov je uvek bio zaljubljen u neku devojku koja mu se našla na putu, pa je čak jedno vreme uživao reputaciju Don Žuana (prvi put se zaljubio kad mu je bilo 11 godina, u dve godine mlađu devojčicu). Ipak, ljubav njegovog života ostala je Varvara Lopuhina koju se upoznao kad je imao 16 godina (kneginja Ligovska u istoimenom romanu, i Vera u Junaku našeg doba). Pečorin, junak našeg doba, alter-ego samog pisca, ličnost bajronovskih razmera, prerastao je u mit i ostao uzor mnogim generacijama mladih ljudi u Rusiji i van nje. U ovom fascinantnom delu, komponovanom iz nekoliko priča o Pečorinu, postoji i čitav roman u romanu: „Kneginjica Meri“, gde je najbolje osvetljen njegov nesvakidašnji lik. „. . . dvadeset puta ću staviti na kocku svoj život, čak i čast. . . ali svoju slobodu ne dam. Zašto mi je ona tako draga? Šta imam od nje? Šta hoću od sebe? Šta očekujem od budućnosti?. . . Iskreno, baš ništa. . .“ „. . . Prelazim u mislima svoju prošlost i nehotice se pitam: zašto sam živeo? S kakvom sam se ciljem rodio? A cilj mora da je postojao, i mora da mi je bio određen neki visoki zadatak, jer osećam u svojoj duši neizmernu snagu. . . Ali ja nisam pogodio taj zadatak, mene su zaveli mamci praznih i niskih strasti; iz ognja tih strasti iskovao sam se tvrd i hladan kao čelik, ali sam zauvek izgubio žar plemenitih težnji — najbolji cvet života. . .“ „. . . A možda ću sutra umreti!. . . I neće ostati na zemlji nijedno stvorenje koje bi me potpuno razumelo. Jedni me smatraju za goreg, drugi za boljeg nego što sam u stvari. . . Jedni će reći: bio je dobar čovek, drugi — nevaljalac. I jedno i drugo biće neistina. Vredi li posle toga živeti? Pa ipak, živi se iz radoznalosti: očekuje se nešto novo. . . To je smešno, a ujedno i žalosno!. . .“
Junak našeg doba ilustracija na koricama D. A. Dubinski (1920-1960)
0,00 EUR
8,90 EUR
Cijena na sajtu: 8,01 EUR
Ušteda: 0,89 EUR
Obavesti me o sniženju
  • NSZ
Količina: 1 Kom
2
1
Sačuvajte u listi želja
Rok isporuke:
Isporuka: 03.04.2024.
Isporuka: 03.04.2024.
Pomoć
Mladi genije, uz Puškina i Gogolja najveći ruski pisac prve polovine XIX veka, rođen je 15. oktobra 1814. u Moskvi. Majka mu je umrla je 1817. (imala je samo 22. godine). Kada je Puškin, nakon zavere visokih dvorskih krugova, ubijen u insceniranom dvoboju 1837. godine, Ljermontov je napisao protestnu pesmu „Smrt pesnika“, zbog čega je uhapšen i prognan na Kavkaz. Nakon godinu dana progonstva došao je u Petrograd, ali je zbog jednog dvoboja vraćen na Kavkaz, gde je i sam doživeo Puškinovu sudbinu: u svojoj 26. godini ubijen je u dvoboju, i to baš u Pjatigorsku, gde se odvija dvoboj u Junaku našeg doba, samo što u stvarnosti protivnik (vrlo sličan onom u romanu) ubija junaka.
Ljermontov je u poslednjih nekoliko godina napisao niz čuvenih pesama i poema, kao i dva poluautobiografska romana: nedovršeni Kneginja Ligovska (1837) uvod je u roman Junak našeg doba (1839) i dan-danas vrlo moderno delo, koje je neizmerno uticalo na rusku književnost, pre svega na psihološki roman Tolstoja i Dostojevskog, kao i na Čehova. U svom burnom kratkom životu Ljermontov je uvek bio zaljubljen u neku devojku koja mu se našla na putu, pa je čak jedno vreme uživao reputaciju Don Žuana (prvi put se zaljubio kad mu je bilo 11 godina, u dve godine mlađu devojčicu). Ipak, ljubav njegovog života ostala je Varvara Lopuhina koju se upoznao kad je imao 16 godina (kneginja Ligovska u istoimenom romanu, i Vera u Junaku našeg doba). Pečorin, junak našeg doba, alter-ego samog pisca, ličnost bajronovskih razmera, prerastao je u mit i ostao uzor mnogim generacijama mladih ljudi u Rusiji i van nje. U ovom fascinantnom delu, komponovanom iz nekoliko priča o Pečorinu, postoji i čitav roman u romanu: „Kneginjica Meri“, gde je najbolje osvetljen njegov nesvakidašnji lik. „. . . dvadeset puta ću staviti na kocku svoj život, čak i čast. . . ali svoju slobodu ne dam. Zašto mi je ona tako draga? Šta imam od nje? Šta hoću od sebe? Šta očekujem od budućnosti?. . . Iskreno, baš ništa. . .“ „. . . Prelazim u mislima svoju prošlost i nehotice se pitam: zašto sam živeo? S kakvom sam se ciljem rodio? A cilj mora da je postojao, i mora da mi je bio određen neki visoki zadatak, jer osećam u svojoj duši neizmernu snagu. . . Ali ja nisam pogodio taj zadatak, mene su zaveli mamci praznih i niskih strasti; iz ognja tih strasti iskovao sam se tvrd i hladan kao čelik, ali sam zauvek izgubio žar plemenitih težnji — najbolji cvet života. . .“ „. . . A možda ću sutra umreti!. . . I neće ostati na zemlji nijedno stvorenje koje bi me potpuno razumelo. Jedni me smatraju za goreg, drugi za boljeg nego što sam u stvari. . . Jedni će reći: bio je dobar čovek, drugi — nevaljalac. I jedno i drugo biće neistina. Vredi li posle toga živeti? Pa ipak, živi se iz radoznalosti: očekuje se nešto novo. . . To je smešno, a ujedno i žalosno!. . .“
Junak našeg doba ilustracija na koricama D. A. Dubinski (1920-1960)

Ostavi komentar

Trenutno nema komentara
Karakteristika Vrednost
Kategorija KLASICI
Autor Mihail Ljermontov
Težina specifikacija 0.5 kg
Izdavač L.O.M.
Pismo Ćirilica
Povez Broš
Godina2021
Format21x13,5
Strana250

Slični proizvodi

Bog francuske i svetske književnosti, tvorac Madam Bovari i Sentimentalnog vaspitanja, ...
10,68 EUR
11,87 EUR
Džojsov umetnički i životni manifest. Ne plašim se da budem sam, ni da budem odgurnut ...
8,01 EUR
8,90 EUR
Ana Magdalena Bać živi mirnim, uređenim, porodičnim životom. Ima muža i dvoje dece, i s...
15,84 EUR
17,60 EUR
U ovom izboru nalaze se dve Hofmanove najpoznatije priče u novom, izuzetnom prevodu Jel...
9,79 EUR
10,88 EUR
KLASICI 387548
Autor : Margaret Mičel
Rok: 03.04.2024
Roman po kojem je snimljen film Prohujalo sa vihorom. Na bogatom fonu predratne dokone...
10,80 EUR
11,99 EUR
KLASICI 387547
Autor : Margaret Mičel
Rok: 03.04.2024
Roman po kojem je snimljen film Prohujalo sa vihorom. Pulicerova nagrada za najbolji r...
10,80 EUR
11,99 EUR
KLASICI 387527
Rok: 12.04.2024
U romаnu Zov plаninа (1895), španski realista Hose Marija de Pereda (1833–1906) prikazu...
7,35 EUR
8,16 EUR
U romanu Uspomene jednog neženje (1896), nastalom u zenitu književne i umetničke zrelos...
3,92 EUR
4,35 EUR
KLASICI 387525
Rok: 12.04.2024
Objavljivanjem romana Razbaštinjena (1881), prvog naturalističkog romana u španskoj knj...
8,52 EUR
9,47 EUR
KLASICI 387524
Autor : Huan Valera
Rok: 12.04.2024
Roman Morsamor (1899) često se među španskim istoričarima književnosti smatra vrhuncem ...
5,29 EUR
5,87 EUR
KLASICI 387523
Rok: 12.04.2024
Španski realista Leopoldo Alаs „Klarin“ (1852–1901) književnik je istаnčаnog ukusа i rа...
6,17 EUR
6,86 EUR
KLASICI 387522
Rok: 12.04.2024
Radnja Imanja Uljoinih (1886) španske spisateljice Emilije Pardo Basan (1851–1921), sme...
5,29 EUR
5,87 EUR
Pomoć