U ratnoj Banjoj Luci 1990–1995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje „etničke matrice“ preko medija, obrazovanja, kulture, jezika i toponima, te crkvenih i državnih rituala, uz diskriminatorne politike „nivelacije radnih mjesta“ i „racionalizacije stambenog prostora“. Društvena stigmatizacija, administrativne mjere, propaganda, ciljano nasilje i podrška Srpske pravoslavne crkve novom poretku, izazvali su egzodus nesrba. Na temelju opsežne istorijske građe knjiga prvi put sistemski mapira „nevidljivi rat“ koji je, i bez direktnih ratnih dejstava, trajno promijenio grad. U svjetlu današnjih globalnih poli-kriza i povratka atavističkih diskursa, ova precizna, potresna, analitički hrabra i danas posebno relevantna studija nudi ključ za razumijevanje tihih transformacija moći, poziva čitaoca da ih prepozna i da im se suprotstavi. O autorki: Armina Galijaš je istoričarka koja se specijalizirala za savremenu istoriju jugoistočne Evrope, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku. Rođena je 1974. godine u Banjoj Luci, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Ratne neprilike su uticale na to da studije nastavi u Minhenu, na Ludwig-Maximilians Univerzitetu, na kome je studirala istoriju jugoistočne Evrope, modernu istoriju i makroekonomiju. U toku studija bila je angažovana kao istraživačka saradnica na Sudost-Institutu u Minhenu, a po završetku radi na matičnom univerzitetu kao asistentica. Godine 2005. prelazi na Univerzitet u Beču, na kome je radila kao naučna saradnica na Institutu za istoriju istočne Evrope. Na istom univerzitetu je doktorirala pod mentorstvom Olivera Jensa Schmitta. Prelazi na Univerzitet u Grazu 2011, i priključuje se novoosnovanom interdisciplinarnom Centru za jugoistočne studije (Center for Southeast European Studies), na kome je i danas zaposlena. Proučava ratove 90-ih godina prošlog vijeka, poslijeratne političke i društvene transformacije na Balkanu, nacionalne ideologije, odnose između politike i istorije, kulturu sjećanja u postsocijalističkim društvima, migracije, kao i istoriju svakodnevice, kulture i sporta. Autorica je brojnih naučnih radova i aktivna učesnica međunarodnih istraživačkih projekata i akademskih debata.