U vremenu osporavanja procesa evropske integracije kod nas i u svetu, raspravljati o ustavnom poretku Evropske unije jeste naučni izazov. S obzirom na to da nema formalno-pravnog akta pod nazivom ustav Evropske unije, naizgled, lako je oboriti tezu o postojanju ustavnog prava i poretka Evropske unije. Ipak, taj argument nije presudan. U suštini, nije toliko važan naziv, već status akta. Ujedinjeno Kraljevstvo, kao jedna od najstarijih evropskih demokratskih država, nema pisani akt pod nazivom ustav. Ugovori o osnivanju Evropske unije imaju ustavnu ulogu.
U ovom trenutku, Evropska unija se ne može smatrati klasičnom federalnom državom zbog očiglednog manjka ovlašćenja na nadnacionalnom nivou. O njoj se može govoriti kao o federalnoj zajednici, koja je izvorno imala za cilj da preraste u nešto više od toga. U istorijskom smislu ovo stanje samo po sebi nije novo. Ono se javljalo i u XIX veku kod tzv. Federalnih država u nastajanju, poput Sjedinjenih Američkih Država ili Švajcarske Konfederacije.
O autoru:
Dr Slobodan Zečević rođen je u Beogradu 3. aprila 1966. godine. U Beogradu je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je u Parizu na Pravnom fakultetu na Sorboni (Université Paris I Panthéon Sorbonne) specijalizirajući se za pravo Evropske unije. Magistrirao je i doktorirao na Evropskom univerzitetu u Beogradu sa temama iz oblasti privredne regulative Evropske unije. Na istom univerzitetu izabran je u zvanje redovnog profesora. Doktorirao je i na Fakultetu političkih nauka u Beogradu na temu evolucije institucionalnog sistema Evropske unije. Autor je više udžbenika i monografija iz privrednog prava i institucionalnog sistema Evropske unije. Trenutno obavlja funkciju direktora Instituta za evropske studije u Beogradu.