Knjigom Pomak prema modernosti njezina autorica Inga Tomić-Koludrović nastavlja niz svojih razmatranja o položaju žena u hrvatskom društvu u razdoblju postsocijalističke tranzicije. Njezina su istraživanja specifična po tome što empirijske nalaze interpretiraju u teorijskom okviru novijih teorija modernizacije (Beck, Giddens, Touraine, Eisenstadt, Inglehart i Welzel, kao i noviji azijski autori). U ovoj knjizi tom je teorijskom polazištu, u vrlo kompleksnoj analizi, pridodala i postavke teorije strukturacije roda (Risman, Lorber, Connell). Široj publici bit će zanimljivi rezultati klasterske analize koja upućuje na postojanje četiriju tipova žena u razdoblju „zrele tranzicije“ u Hrvatskoj (predmodernih, tradicionalnih, neodlučno modernih i prijelazno refleksivnih), kao i njihova ponegdje iznenađujuća regionalna distribucija. Suprotno postavkama o „retradicionalizaciji“ žena u tranzicijskom razdoblju, autoričine interpretacije empirijskih nalaza pokazuje da se u tom razdoblju zapravo dogodio „pomak prema modernosti“ u vrijednostima istraživanih žena. Dodatna vrijednost knjige u tome je što se teorijski pregledi suvremenih rasprava o odnosu žena u zapadnim društvima prema radu, obitelji, religiji i politici mogu čitati kao poticajne uvodne rasprave u ta područja sociološkog istraživanja. Empirijski utemeljena i teorijski kompleksna slika važnog aspekta hrvatskog društva koji se u knjizi obrađuje upućuje na to da će ova knjiga postati standardan rad u području sociologije žena u Hrvatskoj.
Praktički donedavno, ženske su teme bile na rubu akademskog interesa i kao da im je nedostajalo znanstvene legitimnosti. Upravo ovakve knjige, teorijski promišljene i metodološki skrupulozno napisane, potvrđuju važnost teme koja se obrađuje u knjizi i doprinose njenoj znanstvenoj legitimnosti. Štoviše, podsjeća nas na poznatu opasku (Fouriera i Marxa) da se stupanj razvitka civilizacije može najpouzdanije ustanoviti s obzirom na položaj žene u društvu.
Vjeran Katunarić
