LETOPIS POPA DUKLJANINA LETOPIS POPA DUKLJANINA
MIRDIN

LETOPIS POPA DUKLJANINA

Šifra artikla: 375234
Isbn: 9788686293169
Onakav kakav je dospeo do nas, Letopis je doista latinski istoriografski spis, mada se
za njegova pisca najčešće tvrdi da je slovenskog porekla i da je pisao na srpskom.
Njegov Uvod, koji je trebao da nam pruži neka osnovna obaveštenja o jeziku dela i
narodnoj pripadnosti autora, uneo je dosta pometnje u ta pitanja.
Pisac Uvoda tvrdi u prvoj rečenici da je, na molbu raznih ličnosti iz Bara, preveo sa
slovenskog na latinski Knjigu o Gotima (libellum Gothorum) koja se na latinskom zove
Regnum Sclavorum. U toj knjizi su zapisani svi njihovi ratovi i dela. Kada se to dovelo u
vezu sa drugom, već analiziranom, rečenicom, u kojoj autor tvrdi da ništa drugo nije
napisao sem onoga što je čitao i slušao kao pravu istinu, prirodno se iz toga dvoga
zaključilo da je Letopis bio prvobitno napisan na slovenskom, odnosno srpskom, a da
ga je docnije u svojoj starosti (vim inferens meae ipsae senectuti) sam pisac preveo na
latinski.
Potpuno verujući ovim izjavama, F. Šišić je dao veoma određene odgovore na pitanja
Dukljaninove narodne pripadnosti i prvobitnog jezika Letopisa. Za njega je jasno „da je
Pop Dukljanin bio Sloven (Srbin) iz Zete“. On misli još da se „može s dosta razloga
pozitivno odgovoriti“ i na pitanje jezika njegova dela, jer, kako kaže, „stoji potpuno
pouzdano, da je u dukljanskoj državi bilo već i pre 1089. manastira slovenskoga
karaktera“, koji su „mogli i u Zeti već XII veka da budu u neku ruku književna centra“.
Drugim rečima, prvobitni tekst Letopisa bio je na srpskom jeziku, delo je srpskog
sveštenika, a sam pisac preveo ga je i na latinski.
Šišić nije usamljen u svom tvrđenju da je ceo Letopis jedna „literarna celina“ i da ga je,
sem izvesnih docnijih interpolacija, sastavio i napisao isti pisac. Ipak, većina drugih
istraživača smatrala je da u Letopisu ima nekoliko, nezavisno nastalih delova, koje je
spojio u jednu celinu neki docniji pisac i kompilator, kome treba pripisati i uvodne reči,
ukoliko nisu i one još docniji dodatak.
Knjiga sadrži:
- kartu geografskih podataka Dukljaninovih
- genealogiju Dukljaninove dinastije Svevladovića
  • NSZ
Sačuvajte u listi želja
Rok isporuke:
Dostupno odmah
Dostupno odmah
Pomoć
Onakav kakav je dospeo do nas, Letopis je doista latinski istoriografski spis, mada se
za njegova pisca najčešće tvrdi da je slovenskog porekla i da je pisao na srpskom.
Njegov Uvod, koji je trebao da nam pruži neka osnovna obaveštenja o jeziku dela i
narodnoj pripadnosti autora, uneo je dosta pometnje u ta pitanja.
Pisac Uvoda tvrdi u prvoj rečenici da je, na molbu raznih ličnosti iz Bara, preveo sa
slovenskog na latinski Knjigu o Gotima (libellum Gothorum) koja se na latinskom zove
Regnum Sclavorum. U toj knjizi su zapisani svi njihovi ratovi i dela. Kada se to dovelo u
vezu sa drugom, već analiziranom, rečenicom, u kojoj autor tvrdi da ništa drugo nije
napisao sem onoga što je čitao i slušao kao pravu istinu, prirodno se iz toga dvoga
zaključilo da je Letopis bio prvobitno napisan na slovenskom, odnosno srpskom, a da
ga je docnije u svojoj starosti (vim inferens meae ipsae senectuti) sam pisac preveo na
latinski.
Potpuno verujući ovim izjavama, F. Šišić je dao veoma određene odgovore na pitanja
Dukljaninove narodne pripadnosti i prvobitnog jezika Letopisa. Za njega je jasno „da je
Pop Dukljanin bio Sloven (Srbin) iz Zete“. On misli još da se „može s dosta razloga
pozitivno odgovoriti“ i na pitanje jezika njegova dela, jer, kako kaže, „stoji potpuno
pouzdano, da je u dukljanskoj državi bilo već i pre 1089. manastira slovenskoga
karaktera“, koji su „mogli i u Zeti već XII veka da budu u neku ruku književna centra“.
Drugim rečima, prvobitni tekst Letopisa bio je na srpskom jeziku, delo je srpskog
sveštenika, a sam pisac preveo ga je i na latinski.
Šišić nije usamljen u svom tvrđenju da je ceo Letopis jedna „literarna celina“ i da ga je,
sem izvesnih docnijih interpolacija, sastavio i napisao isti pisac. Ipak, većina drugih
istraživača smatrala je da u Letopisu ima nekoliko, nezavisno nastalih delova, koje je
spojio u jednu celinu neki docniji pisac i kompilator, kome treba pripisati i uvodne reči,
ukoliko nisu i one još docniji dodatak.
Knjiga sadrži:
- kartu geografskih podataka Dukljaninovih
- genealogiju Dukljaninove dinastije Svevladovića

Ostavi komentar

Trenutno nema komentara
Karakteristika Vrednost
Kategorija ISTORIJA
Autor priredili Ferdo Šišić, Vladimir Mošin
Težina specifikacija 0.5 kg
Izdavač MIRDIN
Pismo Ćirilica
Povez Tvrd
Godina2023
Format17x24
Strana594

Slični proizvodi

Jedna od najboljih knjiga godine po izboru New Yorkera Kako je izgledalo putovati svet...
12,43 EUR
13,81 EUR
Vaskršnja čitanka, Božićna čitanka, Vidovdanska čitanka
57,42 EUR
63,80 EUR
Kroz pojedinca, progovorio je narod – znameniti Srbi u zapisima i anegdotama.Anegdota p...
18,18 EUR
20,21 EUR
Svi srpski vladari Moć, intrige i sudbine koje su oblikovale istoriju Srbije Kroz viš...
16,27 EUR
18,08 EUR
Autor bestselera Barbarosa „Najbolja Dimblbijeva knjiga do sada.“ – Observer Ova knji...
15,12 EUR
16,80 EUR
Vladar fascinantne ličnosti i sudbine. „U svojim prethodnim delima Nebojša Jovanović o...
10,65 EUR
11,83 EUR
ISTORIJA 398796
Autor : Kenet V. Harl
Rok: 07.04.2026
Istorija nomadskih plemena koja su oblikovala civilizaciju „Značajan doprinos našem ra...
16,86 EUR
18,73 EUR
ISTORIJA 397246
Rok: 07.04.2026
Pisac globalnog bestselera Sapijens Kratka istorija informacionih mreža, od kamenog do...
13,25 EUR
14,72 EUR
ISTORIJA 395759
Autor : Radivoj Radić
Rok: 07.04.2026
„Eto zašto preplovih mora, i sad Pristižem u Vizant, sveti grad.“ – Vilijam B. Jejts I...
8,75 EUR
9,72 EUR
Od autorke svetskog bestselera SPQR. „Remek-delo savremene istoriografije.“ – Time Mag...
10,71 EUR
11,90 EUR
ISTORIJA 393755
Autor : Majkl Vud
Rok: 07.04.2026
Portret jedne civilizacije i njenog naroda „Temeljno istražen i dinamično napisan uvod...
15,54 EUR
17,26 EUR
ISTORIJA 391537
Autor : Tom Holand
Rok: 07.04.2026
„Jarkim bojama oslikana istorija Rimskog carstva na vrhuncu moći“ – Times Pax Romana j...
10,46 EUR
11,63 EUR
Pomoć